Monthly Archives: December 2017

Tocno ovako djeluju nootropici

Par savjeta o nootropicima

lifestyle, poduzetništvo, produktivnost,
Što su nootropici?

Za početak, to jest za one koji još nisu upoznati s nootropicima tj. pametnim psihofarmaticima – to su supstance ili mješavine supstanci koje utječu na centralni živčani sustav na način da poboljšavaju kognitivne sposobnosti – pamćenje (u pravilu radna memorija ili kratkoročno pamćenje), brzinu reakcije, pozornost, pa sve do poboljšanja verbalnih sposobnosti i jezične fluidnosti, čak i kreativnosti. Vjerojatno nisam nabrojao sve, ali ovo su najznačajniji efekti nootropika za koje morate znati, pa ću tu stati. Najčešće se radi o slabo ili nikako reguliranim supstancama, koje imaju minimalne nuspojave , iako mnogi su otkrili i nootropski učinak mikrodoziranja ilegalnim supstancama (drogama) – ali o tome ću ipak malo kasnije.

Tko uzima nootropike?

Nootropici su postali vrlo popularnih zadnjih godina medu poduzetnicima, svekolikim kreativcima, te ljudima sa zahtjevnim poslovima na izvršnim pozicijama, dakle posvuda u poslovnom svijetu – od wanterpreneura do CEO-ova. Ovo je također povezano sa self-help industrijom, koja se s knjiga i audiobookova nekako premjestila na područje umjetnog self-helpa (kemijskim spojevima). Dakle, nootropike koristi svatko tko na želi dobiti dodatni boost kognitivnih sposobnosti i produktivnosti. A tko to ne želi?

Ovdje ipak moram naglasiti - nisam osobiti stručnjak za nootropike per se, jerbo je to tržište toliko ogromno i već dugo u boomu, stalno se pojavljuju novi proizvodi, temeljeni na različitim mješavinama prirodnih i sintetskih supstanci. To je onda često i vrlo zbunjujuće jer svaki proizvođač brendira svoje mješavine na svoj način. U to ubrojite i činjenicu da je američko tržište dodataka prehrani i nootropika vrlo slabo regulirano, i da često stvarni sadržaj proizvoda nema veze s onim što piše na bočici. I to ima savršenog smisla jer je placebo već ionako 20% efekta uzimanja tablete. Mala ekonomska digresija - samo da pazite od koga i kako kupujete, ako namjeravate.
Moje iskustvo

Što se tiče mog osobnog iskustva, najviše se svodi na nootropike biljnog podrijetla, a od sintetskih na klasu lijekova koji se zovu racetami, od kojih su kao nootropici najpoznatiji aniracetam i nešto stariji, piracetam. O tome konkretnije malo kasnije.

Ovdje bih prvo nabrojao par vrlo korisnih biljnih nootropika, koje je vrlo lako nabaviti u Hrvatskoj (ili čak posaditi, za botaničarske entuzijaste medu vama 🙂 ), a s kojima imam osobnih iskustva. Također ću posebno nabrojati druge biljne nootropike koji su puno rijeđi i koje je nažalost teže nabaviti (čisto jer se radi o manje poznatim biljkama iz dalekih dijelova svijeta, koje još nisu potpuno komercijalizirane iz raznih razloga). S njima imam ograničenog iskustva, ali ću zato baciti i par linkova na opise učinka. Ovdje preferiram englesku Wikipediju, jer je u pravilu prepuna kredibilnih referenci na znanstvena istraživanja, te opisa učinaka, pa tako možete dobiti kvalitetan dojam.

Biljni nootropici:
  • Kofein  – Ovdje smo vec svi strucnjaci, ali valja pojasniti ipak. Necu previse o samoj neurokemiji jer nije osobito bitno vezano uz ostale tipove nootropika, dakle samo link za posebno zainteresirane. Ukratko, potice budnost (smanjuje pospanost) te fizicku izdrzljivost. Takoder pozitivno utjece na vrijeme reakcije, koncentraciju i motornu kordinaciju. Opet, ne preporucam prevelike doze, jer takoder potice tjeskobu, nervozu, nesanicu a nootropski efekti ostaju vise manje bez velike razlike sa povecanjem doze: dakle normalne doze – ne vise od 300mg dnevno – popijete li 6 salica kave u danu vjerojatno necete postati ubermensch nego nervozni idiot koji puno brze radi puno vise gluposti. Po nekim izvorima izaziva blagu euforiju, ali ovdje jos ne postoji konsenzus.
  • Nikotin – Ovo je vrlo kontroverzno, jer pusenje je izuzetno stetno na mnoge nacine, rak pluca jedan od najgorih rakova koji postoje, i da ne nabrajam dalje. Zato tu preporucam drugaciji nacin konzumacije – osobno preferiram snus ali ni to nije posve sigurno. Postoje posebni proizvodi na noootropskim trzistima koji sadrze umjerene doze nikotina i najcesce se uzimaju oralno. Nikotin primarno djeluje na nikotinske acetilkolinske receptore, sto daje stimulativni ucinak – ali i na plehoru drugih neorutransmitera. Ovo uzrokuje budnost, opustajuci efekt, poboljsava kratkorocno pamcenje i vrijeme reakcije, i izaziva blagu euforiju. Ipak, kod ovisnika nootropski efekti znacajno su smanjeni i u principu pusaci odrzavaju neku normalnu neurokemiju kad puse, dok osjecaju “pad” odnosno ustezanje dok ne puse – sto ce reci –  nemaju gotovo nikakve koristi. Dakle, sto rijede to bolje, sto manje doze to bolje. Nikako ne preporucam fizicku ovisnost, jer to je uvijek vise stete nego koristi, a cigarete s pravom gotovo sve zemlje razvijenog Zapada strogo reguliraju. Nikotin i alkohol su jedne od rijetkih legalnih supstanci koje izazivaju fizicku ovisnost i sindrom ustezanja (kofein takoder ali vrlo blago zbog svog brzog metabolizma i slabljeg efekta). Takoder su neurokemijski komplementarni jer alkohol takoder djeluje na acetilkolin.
  • Alkohol   – Ovdje opet preporucam mirkodoziranje, jer se i ne radi o pravom nootropiku. Alkohol je izuzetno neurotoksican i opcenito nepozeljan za produktivnost u vecim kolicinama, ali i izuzetno pozitivan u malim dozama. Djeluje kao GABA agonist – dakle opusta, smanuje inhibicije, ali takoder i na acectilkolin – sto daje stimulatorni efekt. Ubrojite u to i posredne efekte na dopaminske mreze te po novijim istrazivanjima cak endorfine (prirodne opioide – basicaly spojevi slicni morfiju koje organizam priozivodi pri intenviznoj boli, ficikom naporu, orgazmu i jedenju ljute hrane, a izazivaju smanjenje percepcije boli te euforiju i osjecaj ugode).  Kao sto sam vec rekao, djelovanje alkohola na acetilkolin vrlo je slicno djelovanju nikotina (koji preko nikotinskih receptora takoder oslobada acetilkolin) – ova je neurokemijska veza uzrok potrebe da zapalimo cigaretu dok pijemo, ili popijemo dok zapalimo cigaretu. Jos jedan razlog zasto nikako ne preporucam vece doze alkohola. Manje doze nemaju izrazene nootropske efekte – osim opustanja i euforije – ali zato imaju vrlo pozitivne efekte na organizam (primarno kardiovaskularni sustav, pa tako i mozak). Dakle, vrlo rijetko i  vrlo malo, kao i kod nikotina.
  • Pasiflora – vrlo blagi inhibitor MAO enzima koji inace razgraduje serotonin, dopamin i norepinefrin (noradernalin). Ono sto inhibira MAO enzim, dakle, povecava koncentraciju monoaminskih neurtransmitera i hormona, sto je uzrok pozitivnih efekata, sto je objasnjeno ovdje na primjeru harmalina koji je samo jedan od spojeva iz pasiflore. Ima antidepresifni efekt, ali takoder i mnoge vec opisane nootropske efekte – jedini je “problem” sto se takoder i blago uspavljuje zbog utjecaja na melatonin. Na linku mozete vidjeti i spominjanje antikancerogenih svojstava kod harmalina, te pojacavanje efekata halucinogenih droga (jer one djeluju uglavnom na odredeni serotoninski receptor). Pasiflora je u stvari cvijet kod nas poznatiji kao “Isusova kruna” (i jos 15 drugih narodnih naziva) i vrlo lako ga mozete posaditi. Takoder je vrlo lako kupiti ekstrakte u ljekarnama, sto toplo preporucam. Ovdje slobodno uzmite vecu dozu jer se radi o vrlo blagom biljnom nootropiku. Imam iskustva sa dosta velikim dozama, sve vrlo pozitivna. 
  • Gospina trava (SSRI – inhibitor ponovne pohrane serotonina) – u principu blagi antidepresiv i anksiolitik, ali ubrojiti cu ga u nootropike jer utjecaj na serotonin ima neke korisne efekte na produktivnost (povecava asertivnost, poboljsava raspolozenje itd.). Istrazivanje na skampovima i drugim srodnim zivotinjama pokazala su da kada se skampu da serotonin, to utjece na njegovo ponasanje(drugi pasus) i konsekvetno na njegov drustveni status. 😀  Klinicki psiholog i drustveni komentator Jordan Peterson ima hipotezu da upravo ovaj utjecaj serotonina objasnjava zasto svi moderni antidepresivi (SSRI) imaju antidepresivne ali i anksiolitske efekte i statisticki znacajno pobosljavaju funkcioniranje individua sa tim problemima. Valja spomenuti i da je kokain takoder inhibitor ponovne pohrane serotonina (ali i dopamina, i noraderenalina), ali puno intenzivniji i posljedicno ekstremno neurotoksican. Raste vise manje psovuda po RH, ali uzmite u obzir da kao kod mnogih drugih SSRI-a, efekti trebaju i par tjedana da se osjete. Ovo je vrlo kompleksna tema i jos nije posve objasnjena znanstveno, pa cu to ostaviti za zainteresirane, u komentarima.
  • Matičnjak (GABA agonist) – vrlo blago djeluje na GABA, dakle ni slicno alkoholu, i u principu ima samo opustajuci efekt, ali takoder raste posvuda i vrlo cesto se uzgaja. Maticnjak sadrzi i hrpetinu drugih spojeva korisnih za organizam.
  • L-theanin (spoj iz čaja, uz kofein) – Za ovo vecina ljudi uopce ne zna. L-theanin nije i nema veze sa “teinom”. Tein naime, ne postoji. Tein je ime koje je pocetkom 20.st. dano kofeinu iz caja, dok nije otkriveno da se u stvari kemisjki radi o istoj supstanci – ista stvar sa tobozjim “guaraninom” – ali mediji jos dalje zive pocetkom 20. stoljeca sto se  tice znanja o kemiji (a bome i neorokemiji, uhvatim se za pistolj kada god mi netko spomene “hormonime srece” 😀 ). L-theanin ima dosta slozen neurokemijski ucinak i zbog utjecaja na AMPA receptore slican je vec spomenutom aniracetamu i piracetamu, o kojima cu kasnije kada se dotaknem sintetskih nootrpika. Efekti su izuzetno korisni, kao sto vidite odmah u drugom pasusu iz gornjeg linka – smanuje stres, pobosljava kognitivne sposobnosti – i po mnogim istrazivanjima (ovo je vec dugo poznato) djeluje sinergijski sa kofeinom, sto je izvrsna vijest za sve cajoljupce. Opcenito uvijek prije preporucam caj nego kavu, upravo zbog manje doze kofeina, prisustva L-theanina, i vise antioksidansa. 
  • Bacopa Monnieri (aka Brahmi) – ovo nisam probao pa ne mogu previse o tome, ali cini se obecavajuce ako je sudeci po ovim podacima. Nazalost, jos nije dovoljno istrazeno. Poticanje cirkulacije krvi u mozgu u svakom slucaju mnogi korisnici opisiju kao izrazito nootropski, te se ova biljka vec tisucljecima koristi kao lijek. 
  • Ginko – Apsolutno izbjegavati. Ovo je vrlo lako nabaviti, i vjerojatno ste svi vec vise-manje upoznati o cemu se radi. Ja sam u Kini neko vrijeme pio, dok nisam porictao ovo. Dakle, ne samo da ne postoje nikakvi znanstveni dokazi da djeluje, nego cak ima potencijalno vrlo nepozeljne nuspojave. Dakle, klonite se. And spread the word. Kineska medicina ponekad bude u pravu, ali cesto tesko fejla, kao i svaka alternativna medicina. Did you know how they call alternative medicine that works? – Medicine.
  • Marihuana – potpuno razumijem da je vrlo cudno da je marihuana na popisu. Opcenito halucinogeni utjecaj THC-a ima pozitivne efekte na kreativnost, ali takoder i brojne negativne efekte. Drugi kanabonoidi (postoji ih jako puno – mislim oko 40 u samoj biljci – ali samo nekoliko ih ima znacajne psihoaktivne efekte) su u pravilu sedativi, ali djeluju i na motivaciju, apetiti i raspolozenje. Djelovanje kanabinoida na motivaciju poznato je odavno i upravo to mi je najzanimljivije ovdje. Konzumiranje precesto potpuno unistava motivaciju, ali vrlo rijetko te mikrodozirano konzumiranje kod nekih ljudi izuzetno pomaze u podizanju motivacije, kreativnosti, pa tako i produktivnosti. Naravno, ja nemam pojma o ovome.
  • Crni papar – Ovo sam tek nedavno procitao na Wikipediji – u vecim dozama utjece na endokrine kanabinoide (da, postoje kanabinoidi koje vas mozak proizvodi sam u kljucni su u regulaciji motivacije!) – konkretno spoj Guineesine. Zgodna cinjenica svakako – sto se tice samog nootropskog efekta – ovdje opet moram skociti sam sebi u usta. Efekt je uglavnom ne bas tipicno nootropski, koliko pozitivno utjece na motivaciju. Da stvar bude bolja, takoder djeluje i kao MAO inhibitor, sto je gore vec pobjasnjeno na primjeru pasiflore, kao potencijalno nootropski.

To je to sto se tice prirodnih nootropika u mojem skromnom znanju. U slijedecem popisu cu biti vrlo kratak jer naprosto nemam toliko iskustva, jer se najcesce radi o reguliranim spojevima. Srecom po mene, u Kini su racetami poptuno deregulirani, u SAD-u zacudo strogo regulirani (FDA ne dopusta koristi kao lijek, niti kao supiment), dok ste vi u Europi isto u kurcu jer su regulirani na nacin da je potreban recept za lijek. Osim u UK. Jebite mater drzavi na sljedecem fejsbuk statusu molim.

Sinteticki nootropici:
  • Aniracetam – Pobosljava kratkorocno pamcenje, pozornost, jezicne sposobnosti, kreativnost – po nekima potentniji od piracetama, ali u mojem iskustvu piracetam je bolji. Obicno ionako koristim oba, svakodnevno. Naprosto nezaobilazno. Ovdje vise o samim efektima. Iako se inace koristi za ljecenje neurodegenerativnih bolesti, tek nedavno je pokazan znacajan utjecaj i kod zdravih pojedinaca, pa su tako racetami usli u tu cijelu nootropsku pricu. Dnevne doze od oko 1500mg su sasvim uobicajene i bezpopasne, ali vrlo efektivne.
  • Piracetam – Gotovo ista stvar kao aniracetam, ali dnevne doze oko 4g su pravilo. Oba spoja preporucam naruciti in bulk preko neta, ali ovo je u stvari nelegalno u RH, tako da ne znam sto da vam kazem. Snadi se druze. Inace je dirt cheap. Takoder valja naglasiti da oba racetama imaju neuroporektivna svojstva.
  • Velafaxine (SNRI) – O SSRI sam vec dovoljno pricao, s tim da Velafaxin takoder djeluje na norepinefrin pri vecim dozama pa je (SNRI), sto je izuzetno korisno. Ovdje se naravno radi o puno jacim efektima od biljnih SSRI-a (npr. Gospine trave) i meni osobno je izuzetno korisno – ali u pravilu ne preporucam igranje sa sintetickim antidepresivima kod zdravih individua. 

To je u principu to – za sada. Sada sam vec umoran, a taman mi je ponestalo kofeina. Ovaj tekst je napisan pomocu 4000mg piracetama, i 10 razlicitih biljnih nootropika.

Ispricavam se na izostanku dijakritika u vecem dijelu teksta, ali nemam puno izbora trenutacno. Uredim naknadno.
Obavezni selfie sa zelenim cajem, ravno iz internet kafica.

Umor.

 

Predivna slika

O ideologiji, zlu, i ljudskoj prirodi

društvo, filosofija, politika, Povijest

Ovaj tekst neprirodan je brak teksta kojeg sam počeo pisati prije nekoliko mjeseci, sa sadašnjim tokom misli, pa će u tom smislu ponekad zvučati anakrono ili zastarjelo, ali i neuredno i nezgrapno. Potruditi ću se prilagoditi ga u tom smislu, dakle u duhu sadašnjih zbivanja, ali ionako nema ničeg novog pod Suncem, rekao je netko mudriji od mene. Volim skakati sam sebi u usta.

 Za početak nekoliko buzzwordova i/ili ključnih rijeci da tema bude jasnija: echo-chamber, liberalizam, totalitarizam, ljudska priroda (te evolucijske reperkusije na istu), Platon. Već iz samog ovog kratkog nabrajanja je jasno da je ovo tema psihologije, biologije, sociologije, politike, jednako koliko i filozofije i religije – gotovo da ne postoji područje ljudskog istraživanja i razumijevanja svijeta koje se na ovaj ili onaj način ne bavi ovom temom. Utoliko sam zagrizao puno vise nego sto mogu pojesti (volim kalkove), ali kao opaki filosofski mamojebač neću odustati. Boriti ćemo se s jezikom, i nadam se da ćemo u potencijalnom dijalogu doci do nekakvih zaključaka. To je ujedno i poanta teksta, ali sve u svoje vrijeme.

Cini se uzavrela situacija trenutačno u hrvatskom društvu. Jučer su javno zapalili Novosti. Općenito sam apsolutno protiv Novosti, ali i protiv javnog paljenja fizičke manifestacije ljudske misli i ideja. Nešto je fundamentalno barbarski (ne samo anti-liberalno) u samom činu; i onda opet, Novosti su glasilo srpske manjine koje je oteto od umrežene klike politike i onog najljigavijeg od hrvatskog novinarstva (popularno i opravdano znanog kao dnovinarstvo. Nemojte biti dnovinari, molim Vas. Ubijajte mačiće, tucite beskućnike, samo nemojte biti dnovinari).

Ali ovaj tekst nije o Novostima niti o hrvatskoj dnevnoj politici. Ono sto meni prvo upada u oči, valjda zbog sociološkog obrazovanja (hvala FFZG) i općenito ljubavi prema analogijama, jest nevjerojatna analognost društvenih pojava u RH, s onima u svijetu, globalnom društvu takoreći. Ovdje valjda otkrivam toplu vodu, ali bear with me. Istovremeno dok su nasi dnovinari pisali moralni šrot, a njihovi konzervativni partneri u plesu palili njihov opus, dogodio se i Charlottesville, i netko je nekog ubio jer je eto, to valjda postalo normalno. Autom se on zaletio, kao da ga je ISIS inspirirao, i tu ironiju je jednako lako primijetiti koliko ju je teško ignorirati. Ali ovdje neću previse ni o kripto-fasitima ni o SJW-ovima, koju su upravo jednaki partneri u plesu kao spomenuti tradicionalistički piromani i dnovniari, nego bih vise pozornosti volio posvetiti echo-chamberima i trenutačnoj društvenoj situaciji temeljnog nerazumijevanja tuđeg poimanja svijeta, potpunog izostanka društvenog dijaloga, a ovo potonje je čini mi se ključno. Dijalog je, napisao sam u uvodu u ovu stranicu jučer, primarna i glavna forma filosofije. Zašto sad najednom filozofija? Ovako:

Mala povijesno-filozofska digresija: kada filozofi, suvremeni (Žižek, Despot, Badiou), ali i oni od prije (Heidegger, Hegel, Platon), kažu, da nama (društvu!) treba više filozofije (preferiram “s” ipak), onda, da je ovo jedna od stvari na koju misle, barem meni je, sasvim validna interpretacija. Sokrat je osuđen na kvarenje mladeži. O tome je moj dragi internetski prijatelj Davor Katunarić lijepo objavio blog post kojeg Vam toplo preporučam, evo i mali izvadak, dakle autor je Alain Badiou:

Sokrat, kako ga vidi Platon, eksplicitno osuđuje korumpiranu prirodu moći. Moć je ono što kvari, a ne filosof. U Platonovom djelu nalazimo nemilosrdnu kritiku tiranije, žudnje za moći, koju nije moguće poboljšati i na neki je način konačna riječ o toj temi…. Tema filosofije je pravi život.

Tema filosofije je pravi život. Ovo ćemo analogno primijeniti u ovom tekstu, ali se ovdje ipak neću baviti pravim životom, koliko pravim su-životom (društvom, a ne toliko individuom, te prirodom zla). Ali to dvoje nije odvojivo – samo naglašavam kontrast Badiouovog teksta, s ovim iz mojeg pomalo zbrkanog, pera. (Nadalje, Badiou šalje poruku mladima, dok ja pišem tok misli o društvu i njegovoj bolesti, a poruka je upućena svima, bez iznimke).

Da se vratimo ipak na gornji izvadak: Platon osuđuje korumpiranu prirodu moći. Za nekoga tko je htio da filosofi budu vladari, zanimljiva je ovo situacija. Ali, ovdje bih ipak stavio naglasak na predivno suglasje ovakve interpretacije Platona s klasičnim liberalizmom, odnosno radikalnim centrizmom, kako ga je Davor Huić (kojeg izuzetno cijenim) nedavno prekrstio. Ovdje su Platon, Huić, Katunarić, i Jordan Peterson (moram namedropat, ne mogu si pomoći) na istoj, po meni suštinski mudroj, strani. Ovdje je centrizam, kako ga i Liberal.hr unatoč nazadnosti hrvatskog društva (ili upravo zbog iste) promiče, jedino i istinsko rješenje problema ljudskog suživota. Uistinu, povijest, i ekonomski progres čovječanstva, pa i sam kapitalizam koji ga je direktno i nedvojbeno uzrokovao – svi ti fenomeni jasno pokazuju koja i kakva društva prosperiraju, a koja stagniraju odnosno propadaju (to je istoznačno). Ali ne radi se ovdje samo o pojedinačnim društvima (razvijenom Zapadu, NR Kini i cijeloj sinosferi, Japan, J. Koreja), nego o upravo neprikosnovenom napretku ljudske vrste i civilizacije u cjelini. Hegel, da je živ, bi klicao od sreće. Možda ga je Fukuyama dobro inkarnirao, ali ne bih u te detalje u ovom trenutku. Valja ipak spomenuti kratko, ali lijepo objašnjenje Hegela, citirano sa srpsko-hrvatske Wikipedije, zajedno i s citatom samog Hegela:

U analizi države Hegel je pokazao kako svjetska povijest ostvaruje svoj razvoj u napredovanju u svijesti o slobodi: u istočnjaka samo je jedan slobodan (Car,  天子, Sin Neba op. franjo) ; u Grka slobodni su mnogi, ali još uvijek ne čovjek kao takav (zato imaju robove);

“tek su germanske nacije u kršćanstvu došle do svijesti da je čovjek kao čovjek slobodan.” (G.W.F. Hegel)

Ovdje imamo i meni osobno predivnu analogiju kršćanstva i liberalizma, i to je već moj dragi prijatelj Ivan Čović izvrsno objasnio, citatima iz Novog Zavjeta odnosno evanđelja, u svom prvom članku na Liberal.hr:  Isus Krist liberal? Ovi citati iz Biblije to potvrđuju

Nietzsche je također, iako je žestoko kritizirao kršćanstvo, dobro primijetio da je upravo kranski duh introspekcije i skolastike, disciplinirao Europu tj. Zapad, te, ovo je moj dodatak: doprinio razvoju filozofije i ljudskog društva – kapitalizma, moderne znanosti – svega. (Jordan Peterson to objašnjava nekakvom vrstom duhovne samodiscipline – ovdje bi mogli i o Weberu, protestantizmu i kapitalizmu, ali mislim da ovaj tekst ima već sasvim dovoljno digresija za prosječnog čitatelja).

Za kraj bih cijelu ovu priču povezao s drugom ključnom idejom ovog teksta. Prva je, znam da je umoran čitatelj već zaboravio, dijalog. Druga, koje se nisam dotakao osim implicitno filozofirajući o društvu, ljudska priroda. Ovdje ću biti vrlo kratak i eksplicitan. Čovjek je fundamentalno pokvaren. Mogu li reci zao? Možda. Naime, zao u određenim situacijama – u datim okolnostima, svatko je stražar u koncentracijskom logoru (ovo je parafraza Petersona). Ne moram tu ni spominjati Stanford eksperiment. Kloniti ću se i evolucijske psihologije, ali moram naglasiti da je ona bitan dio ove slagalice. Dovoljno je reci da je po nekima sama evolucija jezika (kao sredstva komunikacije, ali i laganja) i viših kognitivnih sposobnosti (apstraktno razmišljanje, samosvijest) uzrokovana potrebom za dominacijom. Na kraju krajeva, čovjek je apex predator, to jest predator koji nema ni jednog drugog predatora – top of the food chain. Jednako kao sto je kršćanstvo, ali i gotovo svaka druga religija, ali nikad s istim naglaskom kao kršćanstvo, prepoznalo ovu veliku istinu, u svojoj ideji istočnog grijeha, te inherentne grešne prirode svakog pojedinca. Samo želim citirati sto je Solzhenitsyn, koji je preživio Gulag i najgoru torturu, napisao:

 

Da barem postoje zli ljudi, na odredenom mjestu, podmuklo cineci zla djela, pa bi samo bilo potrebno odvojiti ih od nas ostalih, i unistiti ih. Ali linija koja dijeli dobro i zlo reze ravno kroz srce svakog ljudskog bica. A tko je spreman unistiti dio vlastitog srca? (Aleksandar Solženjicin, Arhipelag Gulag)

Leva ruko, čuvaj se. Desna, tvoja sestra, drži nož. (Dobrica Ćosić)

To je uglavnom to. Problem ideologije, SJW-a, fašista, i komunista, je ta ideja da će zle ljude pronaći, locirati, i neutralizirati na manje ili vise brutalan način. Nije veliki skok od SJW-evskog “punch a Nazi” do sjevernokorejske ideologije po kojoj su 20% (možda vise, zaboravih) vlastite populacije reakcionari koje treba odvojiti (poslati u radne logore jednom za svagda, ili smaknuti, zajedno sa cijelim njihovim obiteljima). Problem ideologije, problem je moralnog apsolutizma te temeljnog nerazumijevanja ljudske prirode. Utoliko bih ovaj članak htio završiti citatom iz pjesme benda System of a down, koji se ponavlja tijekom pjesme prikladno poput mantre:

 

Don’t you

realize

that evil

lives in the motherfucking skin?

 

Koji je lijek? Mislim da sam rekao dovoljno puta, ali nekako se volim ponavljati. Centrizam. Klasični liberalizam. Dijalog. Filosofija. U suštini su ista stvar, a drugog lijeka naprosto – nema.

EDIT:

Zaboravih spomenuti kljucnu ideju, u zlu, gdje onaj tko čini zlo prisvaja za sebe ulogu žrtve. Hitler je bio žrtva Židova (o njima eksplicitno priča kao virusu ili bakteriji koja izjeda zdravo tijelo njemačke nacije), muslimani su žrtve Židova, Amerikanaca. General Mladić je navodno bio opsjednut tom psihozom viktimizacije srpskog naroda. Hrvatski nacionalisti i nasi ratni zločini jednako su “opravdani” time sto smo eto – žrtve. Povijest poznaje i nekoliko primjera gdje se ogromni zločini i masakri događaju i bez tog prisvajanja uloge žrtve (pada mi na pamet sino-japanski ratovi i Nanjing masakr), ali to su iznimke koje potvrđuju pravilo. I danas Kinezi, kao istinske žrtve, suštinski mrze Japance – tu još valja vidjeti kako se geopolitička situacija razviti.

Ovoj ideji također treba dodati – to jest dodatno ju pojasniti, sto Jordan Peterson često radi – da je ovdje protivnik, tj. neprijatelj žrtve, u stvari interpretiran kao predator. Ne samo interpretiran, shvaćen, nego na najdubljoj razini doživljen – kao predator. Nakon stotina milijuna godina evolucije, ovo je naprosto puno bitniji dio ljudske prirode od onog sto bi društveni konstruktivisti htjeli (naime, da je ljudska priroda apsolutno fleksibilna i promjenjiva). Sapienti sat.

 

(STAVIM JUTUB LINK KASNIJE, TRENUTACNO NEMAM VPN. CHINA LIFE PROBLEMS)